| In memoriam: Milan Kangrga |
 Milan Kangrga (1923-2008)
 Uticao je na generacije filozofa
U jutarnjim satima 25. 4. 2008. u Zagrebu je, tri dana prije izlaska svoje najnovije knjige "Klasični njemački idealizam" (nastale na osnovi predavanja što ih je u ljetnom semestru 2007-08. držao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) i pet dana prije 85. rođendana, umro Milan Kangrga.
Jedan od najznačajnijih filozofa poniklih na ovim prostorima, pripadnik kruga oko časopisa "Praxis", Kangrga se afirmirao kao autor niza temeljnih knjiga kritičke filozofije, među kojima svakako treba spomenuti djela "Etički problem u djelu Karla Marxa", "Etika i sloboda", "Etika ili revolucija", "Praksa-vrijeme-svijet", "Etika"... Njegova djela utjecala su na niz generacija filozofa, a kao nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (od 1950. do 1993) i gostujući profesor na studijima filozofije u Zadru i Beogradu, najdirektnije je sudjelovao u oblikovanju onoga najboljega što danas postoji na filozofskoj sceni regije.
Ugledan u svijetu, o čemu ne svjedoči tek podatak da nam se jutros veoma potresen javio Jurgen Habermas, nego i recepcija njegove varijante povijesnog mišljenja u zapadnoevropskim zemljama, osobito u Njemačkoj, intenzivirana početkom tekućeg milenija, Milan Kangrga će ostati zabilježen kao jedan od najoriginalnijih i najspekulativnijih mislilaca na prostoru bivše Jugoslavije. No, on će ostati zapamćen i kao dosljedan kritičar svih oblika ugrožavanja slobode i ljudske autonomije, i tu je na djelu kontinuitet između njegova otpora diktaturi (on bi rekao, lažnih) komunista i njegova dosljednog i korijenitog odbijanja svake varijante nacionalizma u godinama nakon raspada bivše zajedničke države. U tom smislu, Milan Kangrga će predstavljati dokaz da je i u vremenima kolektivnih ludila moguće sačuvati ljudsko dostojanstvo i intelektualni integritet. Po vlastitoj želji, Milan Kangrga će biti sahranjen bez prisustva javnosti i bez javnih počasti. No, njegova matična institucija, Filozofski fakultet u Zagrebu, na kojoj se kao gostujući profesor reaktivirao 2006. godine i gdje je gotovo do posljednjeg dana držao ciklus predavanja iz klasične njemačke filozofije i tematike odnosa Hegela i Marxa, nastojat će mu se dostojno odužiti prigodnom komemoracijom i trajnim sjećanjem na njegov lik i djelo. Lino Veljak |
| Srđan Damnjanović: Tolerancija iznad svega |
| Prepiska između Ernsta Noltea i Fransoa Firea, o međusobnoj vezi komunizma i fašizma, projektuje znatno kompleksniju sliku od one koju su pružali istorijski panoptikumi dvadesetog veka. Nolteov pogled na konkretnu istoriju duboko je povezan sa apstraktnim filozofskim idejama i zato je njegova perspektiva pomerena ili produbljena. A na ogledalu drugog (Fransoa Fire), Nolteova apologija fašizma zadobija sasvim drugačiji smisao, nego što je onaj koji prijavljuju dežurni kritičari. U pristrasnostima i zabludama svetlucaju i dragoceni zraci istine. |
| Vladimir Milutinović: Prikaz knjige Fragmenta philosphica I |
 U zborniku tekstova i inetrvjua Fragmenta philosophica Dejan Aničić se potrudio da nam približi prevashodno filozofsku svetsku scenu poslednjih godina. Kako ona izgleda, koja su imena ključna, a koje ideje su one koje intrigiraju i pokreću javni govor i mišljenje danas – barem deo odgovora na ova važna pitanja nalazi se između korica ove nevelike knjige. Predgovor knjizi je napisao urednik NIN-a Slobodan Reljić, a sama knjiga je podeljena na tematske celine: Savremena te(r)orija, Evropa i Amerika, Philosophia Perrenis, Neoklasici, Sablasti kapitalizma i socijalizma, zatim deo posvećen nedavno preminulim filozofima Ričardu Rortiju, Žanu Bodrijaru i Paulu Vaclaviku i dodatak sa tekstom Mišela Fukoa iz 1978. godine „Hrišćanstvo i pastriska moć“. |
| Biologija i filozofska pitanja: Deo intervjua sa Ernstom Tugendatom |
 Ako istraživanja mozga mogu da ponude tako malo - da li postoji sigurno filozofsko saznanje?
Ne. A nije nam ni potrebno. Želja da se bude na sigurnom tlu je relikt jednog autoritarnog načina mišljenja. To je ostatak iz onih vremena kada su ljudi verovali da će dobiti sve što je saznajno važno kao otkrovenje koje im dolazi od bogova. |
| Željka Matijašević: Žižek sam protiv svih |
 U predgovoru «Sublimnom objektu ideologije» Slavoja Žižeka, Chantal Mouffe i Ernesto Laclau, lakanovski orijentirani teoretičari i tvorci ideje o radikalnoj demokraciji iznose značaj Žižekove teorije u kontekstu pitanja o opstojanju ljevice. Knjiga je objavljena u Versovoj biblioteci «Phronesis» koja je usmjerena reformulaciji socijalističkih ideja u smislu širenja i produbljivanja demokracije budući da postoji široko prihvaćen stav da je projekt ljevice danas u krizi. |
| Bogdana Koljević: Vreme je iskočilo iz zgloba (Filozofija Agneš Heler) |
 Na Univerzitetu Nova Škola za društvena istraživanja ( The New School for Social Research) u Njujorku 25 aprila 2007. Agneš Heler (Agnes Heller) je, nakon dvadesetrogodišnjeg predavačkog rada na ovom Univerzitetu, održala poslednje predavanje - “ Jedna teorija Moderne ”. Događaj je propraćen svečanim prijemom, brojnim zvanicama, obraćanjem Ričarda Bernštajna i promocijom knjige Etika i nasleđe: Eseji o filozofiji Agneš Heler (Ethics and Heritage: Essays on the philosophy of Agnes Heller). |
| Ivan Milenković: Sablast identiteta |
 Krstić se hvata u koštac sa izazovom neidentičnog, staloženo argumentuje, suprotstavlja pozicije, svoju ideju brani čvrsto i s punom kompetencijom (ne dâ Adorna!), demonstrira širinu i temeljitost svog filozofskog obrazovanja, piše sigurnim, lepim stilom, a iznad svega ispisuje zanimljive, uzbudljive stranice o jednom od najuzbudljivijih filozofskih poduhvata dvadesetoga veka. |
| Ivan Milenković: Kako je stvoren Bog? |
 Beogradski filozof Predrag Milidrag godinama se već bavi ovakvim i još složenijim filozofskim zavrzlamama, a njegova knjiga Samosvest i moć svojevrsna je kruna tog dugog, strpljivog i posvećenog filozofskog posla. Jedan od ključnih pojmova Dekartove filozofije, causa sui – uzrok sebe samog – Milidrag prati od njegovog pojavljivanja kod Plotina, pomno ga analizira upravo u Dekartovom delu, hitrim pokretima pokriva njegova bočna iskakanja, da bi, na kraju, pokušao da pokaže od kakve je važnosti ovaj visoko spekulativni pojam za savremenog čoveka, posebno u njegovim odnosima sa samosvešću i sa (samoproizvodećom) moći. |
| Ivan Milenković: Norma=forma (NSPM) |
 Nasuprot uobičajenom mišljenju po kojem pravne norme uređuju stvarnost koja tim normama prethodi, ne samo vremenski nego i ontološki – da bi norme nešto uređivale to nešto mora najpre, je l', postojati – deontologizovana (desupstancijalizovana, dekontekstualizovana) norma ne proističe iz iskustva , iz nekakve stvarnosti koja joj prethodi, ona nije vezana ni za kakav kontekst, ni za kakvu supstancu, ona je, budući logički (a ne empirijski) izvedena, naprosto čista forma. Predmoderne epohe nisu imale razvijen pojmovni aparat kojim bi normu mogle da misle kao čistu formu, nezavisno od njenog empirijskog sadržaja. |
| Lino Veljak: Koreni modernosti (Vreme) |
 No, put do istine nije lišen ozbiljnih teškoća; na tom se putu sreću gotovo nesavladive prepreke, kao što je ona koja se usredotočuje u zamršenosti problema odnosa duše i tijela. Upravo je taj problem u središtu istraživanja jedne od najperspektivnijih filozofijskih spisateljica i istraživačica u današnjoj Srbiji, Jasne Šakote-Mimice, koja je na samom izmaku prošle godine objavila monografiju pod naslovom Dekartova metafizika tela (izdavač Mali Nemo, Pančevo 2006). |
| Srećko Horvat: Proturječja pitanja krivnje |
 Karl Jaspers (1883-1969), po struci najprije psihijatar, a poznat kao filozof, jedan od predstavnika egzistencijalističke filozofije, jednako je poznat po svojim filozofskim radovima, kao i po svom angažmanu i preuzimanju uloge intelektualca. Još prije kraja drugog svjetskog rata u svoj je dnevnik zapisao: „Tko ovo preživi tome predstoji zadaća kojoj će morat biti posvećen do kraja života“. Jaspers je pritom koristio njemačku riječ verzehren koja istovremeno znači trošiti i sažizati, čime već – makar nesvjesno – najavljuje svoju knjigu pod nazivom Die Schuldfrage, ali i svoj poslijeratni angažman. >>ceo tekst |
| Srđan Damnjanović: Život, filozofija i film Dragana Krstića |
 Zahvaljujući autorovoj sposobnost da estetizuje teško shvatljiva filozofska pitanja, moguće je u kontekstu uvoda u filozofiju obraditi i teško shvatljiva učenja Edmunda Huserla i Nikolaja Hartmana. Metoda metaforičkog tumačenja (ukoliko je metafora dosledna i valjana) pokazuje se kao dovoljna i uspešna: „Kada gledamo kroz prozor, cilj našeg gledanja može biti pejzaž. Fenomenologija nas upozorava da prilikom gledanja pejzaža moramo biti svesni i onoga „kroz” šta vidimo taj pejzaž. Dakle, „vidim” i „prozor” i „pejzaž ”, i prvi i drugi plan. Kroz fenomen (prozorsko staklo) vidim Suštinu-Eidos. >>ceo tekst |
| Renata Jambrešić Kirin: O Sceni pjevanja i čitanja |
 Knjigu Borislava Mikulića Scena pjevanja i čitanja. Između Hesioda i FAKa čine dvije studije koje je autor objedinio podnaslovom "dva ogleda iz epistemologije metaknjiževnog diskursa književnosti". Prva studija Čavrljavo srce. Zaziv Muza, mit istine i nastanak epistemičkog subjekta (Hesiod, Homer i komički ep) obaseže 196, a ogled naslovljen Glasovi, znoj i diskurs. FAK kao nulti stupanj medija i povratak kulturne ugode 54 tiskane stranice. Njihovi predmeti pripadaju krajnje udaljenim povijesnim razdobljima i civilizacijama, a povezuje ih autorov analitički interes za spoznajne modalitete i performativnu narav retorike uz pomoć koje se epistemički subjekt odvaja od književnog i mitskog, to jest zahvaljujući kojoj književni subjekt navodnom medijskom progresijom proizvodi kulturalnu regresiju. >>ceo tekst |
| Srećko Horvat: Mitologije hrvatskog tranzitorija |
| Za razliku od većine kolumnista dnevnih i tjednih novina, koji u svojim tekstovima u najvećoj mjeri tematiziraju, a ponekad i problematiziraju, dnevnopolitičke ili naprosto estradne teme s presumpcijom da politički subjekti na vlasti zapravo diktitiraju medijsko izvještavanje, Mikulić napušta taj starinski mit o politici nadzora i svoju kritiku usmjerava upravo na same medijske kuće kao one koji vode riječ. Štoviše, simbol paradigmatskog dovršenja politike nadzora, kanalizacije i izolacije „ne-konstruktivnih“ vrsta kritičkog diskursa Mikulić vidi u širenju koncerna EPH. Ne radi se o cenzuri već o suspenziji čitavih sektora i tipova javnog diskursa, a najbolji primjer je ukidanje tjednih priloga za kulturu u svim vodećim novinama u Hrvatskoj: najprije Jutarnji list, pa Večernji list, potom Vjesnik i konačno Slobodna Dalmacija s dolaskom EPH. >>ceo tekst |
| Milica Jovanović: Fantazije zatvorenog društva (Danas) |
 Objavljena prvi put 1969. godine u časopisu Treći program, kada je prihvaćena kao opšta kritika patrijarhalnog društva, danas u etabliranim krugovima tzv. umerenog nacionalizma Filosofija palanke slovi za " ekstremističku literaturu " - u skladu sa shvatanjem da je antiratno i građansko opredeljenje Druge Srbije ekstremna politička opcija u savremenom srpskom društvu.
"To jeste u suštini jedna nepročitana knjiga, koja nikada nije ušla u glavne filozofske formacije", kaže u razgovoru za Danas filozof Nenad Daković, urednik programa tribine Doma omladine Beograda. >>ceo tekst |
| Ivan Milenković: U srcu Hegelove filozofije (o knjizi Vladimira Milisavljevića) (VREME) |
 Ništa od ovoga, pa čak ni to što je Hegel, danas, u izvesnom smislu skrajnut sa glavnih filozofskih tokova, nije zasmetalo beogradskom filozofu Vladimiru Milisavljeviću da pod naslovom Identitet i refleksija (Problem samosvesti u Hegelovoj filozofiji ), na gotovo 500 stranica gustog sloga, objavi problemsku monografiju o Hegelu, što je poduhvat bez premca na srpskoj filozofskoj sceni (a verovatno i na prostoru koji pokrivaju "južnoslovenski jezici"). >>ceo tekst |
| Ivan Živić o zborniku Epistemologija - vodič u teorije znanja (John Greco i Ernest Sosa (ur.)) (DISKREPANCIJA) |
 Kratko vreme nakon objavljivanja Blackwellovog Vodiča u teorije znanja (krajem 1998. godine) ovaj zbornik stekao je status neizbežnog udžbenika na studijima filozofije širom sveta. U njemu se nalazi 17 tekstova vodećih autora na polju teorije saznanja i filozofije uopšte, a svaki esej u zborniku predstavlja brižljivu analizu nekih od ključnih problema i pitanja savremene epistemologije. Nekoliko godina nakon originalnog izdanja zbornik se pojavio i u Hrvatskoj, u izdanju kuće Jesenski i Turk, što predstavlja jedan od najznačajnijih doprinosa u izdavaštvu filozofskih dela u regionu. >>ceo tekst |
| Srđan Damnjanović: Neprilika slobode (O knjizi Lešeka Kolakovskog: Moji ispravni pogledi na sve) |
| Lešek Kolakovski objavio je dvanaestu knjigu na našem jeziku, posvećenu potrebi mere između skepticizma i utopizma, sumnje i vere. Poslovično neskloni razumu i srazmeri, možemo se upitati kako je moguće da korifej savremenog skepticizma, postane kod nas najprevođeniji savremeni filozof – obično ljudi više vole ono što učvršćuje njihove zablude nego ono što ih raskrinkava. >>ceo tekst |
| Borislav Mikulić: Intertekstualnost i interdiskurzivnost (O novom izdanju Bhagavadgîte) |
 U radu se komentiraju neki aspekti filozofske relevancije Bhagavadgîte povodom novog izdanja u hrvatskom prijevodu Gorana Kardaša s kritičkim aparatom i intertekstualnom studijom: s jedne strane, intertekstualnost se, kao imanentnije načelo analize od komparacije, prikazuje kao legitimni nastavak logike komparativizma u historijama ideja i ujedno kao nužni supstitut komparativne metode; s druge strane, intertekstualnost se kao načelo analize prevodi sa filološke i sadržajno-historijske razine analize u model sinkronijskog poretka različitih diskursâ. >>ceo tekst |
| Srđan Damnjanović: Varvarstvo kulture i elektronski mediji (o knjizi B. Mikulića Kroatorij Evrope) |
 Borislav Mikulić, šef katedre za epistemologiju i za indijsku filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u tekstovima za priloge nedeljnih novina, radio emisije i internet stranice, pomerio je granice filozofske publicistike. Promenom odnosa prema tekstu i tekstualnosti, u kontekstu značenja koje pružaju elektronski mediji, zbirka polemičkih tekstova pojavila se kao antiknjiga. >>ceo tekst |
| Ivan Milenković: Tortura Ničeom (O novom izdanju Ničea) (VREME) |
| V. Milutinović: O neoliberalizmu kao ideologiji (O knjizi Noama Čomskog) |
| Ova knjiga Noama Čomskog [Profit iznad ljudi (Neoliberalizam i globalni poredak)] spada u kritičku analizu ideologije. Čomski polazi od pojma ideologije koji ima negativno značenje, ali nije ograničen samo na najkritikovanije ideologije fašizma i komunizma koje su se ostvarile u totalitarnim društvima. Ideologija je svaki politički relevantan govor koji sistematski iskrivljuje ili previđa činjenice, kontroliše širinu rasprave o temama koje dotiče, a za svoje stavove nalazi kvazi-moralno ili kvazi-samorazumljivo opravdanje. |
| Aleksandar Krstić: Diskurs i Greške (O knjizi Srdjana Damnjanovića) |
 ''Mali rečnik grešaka'' je delo koje afirmiše komunikativnu racionalnost i raskrinkava manipulativni tehnicizam instrumentalne (i)racionalnosti. Autor navodi 80 grešaka na oko 40 stranica, sa vrlo uputnim i zanimljivim komentarima. Damnjanović je uspeo na jedan vrlo interesantan način da prezentuje neke od najčešćih grešaka koje ljudi čine u procesu komunikacije. Greška ima svoj stručni naziv, frazeološki primer a često i komentar u formi minijaturnog eseja. >>ceo tekst |
| Borislav Mikulić: Hegel i radikalna filozofija - kritika Žižekovog imaginarija (O knjizi Slavoja Žižeka) |
| Knjiga „Sublimni objekt ideologije“ Slavoja Žižeka spada u njegov rani teorijski opus i smatra se njegovom temeljnom teorijskom knjigom premda se kod pisaca poput Žižeka teško mogu provoditi stroge sadržajne ili razvojne distinkcije. Ono što organizira i identificira pojedinačne jedinice Žižekovog izrazito kumulativnog ponavljanja u pisanju jesu varijacije naslova ili smjenjivanje označitelja, dakle forme izraza, a ne unutrašnje forme sadržaja. >>ceo tekst |
| Borislav Mikulić: Tri temeljna pitanja epistemologije (uz Blackwell-ov udžbenik epistemologije) |
| U neformalnu definiciju moderne epistemologije spadaju tri takozvana "velika pitanja" koja su obilježila novovjekovnu putanju nekadašnje filozofske gnoseologije: "Što je znanje?", "Što možemo znati?" i "Kako znamo ono što znamo?" Ta tri pitanja označavaju zapravo područje u kojem se odvija istraživanje fenomena znanja, koji je sam predmet tek približne definicije. Međutim, ta pitanja sadrže ujedno i nevidljivu, u tradicionalnoj gnoseologiji često posve zanemarenu, povijesnu dimenziju interesa za znanjem, raspon nastajanja jednog temeljnog epistemološkog pitanja. |
| |
| |
| |
| |
|
